ZAGVOZD

Na samom jugu općine u podnožju Biokova smješten je  Donji Rastovac.

Selo je podijeljeno u tri zaseoka : Šute,  Srednje selo i Lončari.

Lončari su na najmanjoj nadmorskoj visini u cijeloj Imotskoj krajini
214. metara.

Predaja kaže da su se dvojica braće, majstora za izradu glinenih lonaca (otud im prezime ), uputili iz Srednje Bosne.

Jedan je ostao u Vinjanima Gornjim, a drugi se naselio ovdje i zasnovao obitelj.

Selo ima desetak kuća sa pratećim objektima pa i ako su kuće dobro očuvani obnovljenje na žalost u njima stalno živi samo troje stanovnika. Dobra je stvar što ostali imaju naviku povremeno dolaziti obrađivati zemlju i na vikende pa selo nije zapušteno.

Na žalost, Lončare je nevolja rasula po cijelom svijetu: Njemačka, Kanada, Argentina, i Australija, a u Hrvatskoj: Split, Makarska, Imotski, Šibenik i tko zna gdje sve ne.

Lončari su od davnina bili marljivi pa su uglavnom preživljavali obrađujući škrte dočiće, sadeći smokve i masline kao i vinovu lozu. Stočarstvo im je također bilo važna djelatnost, pa još i danas imamo ostatke Lončarevih staja u Biokovu gdje su prebivali čuvajući blago.

Usred sela se nalazi kapelica posvećena Gospi od Zdravlja, koju je krajem 19st. sagradio župnik zagvoški don Andrija Lončar gdje je po potrebi služio misu.

I danas se Lončari jednom godišnje okupe ovdje slušati sv. misu koju ponekad predvodi don Jozo Lončar župnik iz Stobreča, koji se ovdje rodio i djetinjstvo proživio.

Mještani su oduvijek imali sklonost ka učenju pa danas imaju desetak visoko obrazovanih stručnjaka koji su cijenjeni u svojim zvanjima.

Ako vas put nanese u Lončare vrijedno je pogledati bunar Novak, nekoliko očuvanih guvna gdje se žito vrlo i mlatilo, kao i stare konobe još uvijek pune sira i pršuta te pravog domaćeg vina.

Dođite rado će vas dočekati i još ljepše ugostiti.

                                                           Tekst i snimci: Ljubiša Serdarević i Goran Lišnjić 

PS:Snimke iz Lončara pogledajte desno na ALBUMI - Lončari   

Sretan Božić i blagosovljenu Novu 2007.godinu žele svim Zagvožđanima, kao i posjetiocima naših internetskih stranica

uredništvo portala www.zagvozd.net

PS.Naš Goran Lišnjić izradio je prigodnu čestitku koju možete pogledati u ALBUMU  - Sretan Božić i Nova Godina

U Splitu je održana Skupština Zagvožđana Splita na kojoj se našao i naš Goran te svojim fotoaparatom zabilježio nekoliko kadrova sa ovog sastanka i domjenka splitskih Zagvožđana.

Limena glazba Zagvozd slavi 10 godina postojanja. Više o kronologiji piše na stranici http://zagvozd1.blogspot.com Marko Čagalj - Poštar, glavni voditelj Glazbe. Dok nekoliko snimaka iz povijesti možete vidjet na našem ALBUMU - Limena glazba Zagvozd

Adresa:Puhački orkestar “Limena glazba Zagvozd” Franje Tuđmana 65 21270 Zagvozd MB1584332 žiro račun HVB Splitska Banka d.d. 2330003-1100074672 e-mail limen.glazba.zagvozd@st.t-com.hr fax021 847-502 mob.0038598 851396

Subotom uvečer naš se Goran prošetao centrom Zagvozda popularnim Butigama. U kafiću “Histrioni” upalio je svoj fotoaparat i nastale su slike koje možete vidjeti kad kliknete na ALBUMS -subota večer u Zagvozdu.

Redarstvene snage osiguravale su predaju spornog zemljišta u Zagvozdu Hrvatskim autocestama.

 Unatoč prosvjedu mještana, vlasnika zemlje preko koje će prolaziti Dalmatina kroz Zabiokovlje, upravitelj Šumarije Imotski Živko Bubalo uz nazočnost brojnih policajaca predao je zemljište u posjed Hrvatskih autocesta.

Nezadovoljni vlasnici nisu stvarali nikakve probleme, no istaknuli su da su sporne nekretnine njihovo vlasništvo za koju žele poštenu naknadu. U Zagvozdu su se pojavili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, na čelu s Verom Cvek-Domjan, koji su tražili od mještana da ne ometaju ulaženje strojeva na sporne parcele.

- Nema nikakve buke i zastrašivanja. Mi imamo pravomoćno rješenje i moramo sa strojevima ući, a vi ćete na sudu dokazati svoje vlasništvo - rekla je okupljenima Vera Cvek-Domjan.

Zagvožđani koji su najavili tužbe za dokazivanje vlasništva nad nekretninama koje je država upisala kao svoje vlasništvo, s druge strane, apeliraju na pravosudne organe, Općinski sud u Imotskom te Državno odvjetništvo da žurno riješe tužbe.

Osiguranje dokaza

Inače, Hrvatske autoceste kao predlagatelj izvlaštenja podnijele su prijedloge za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina obuhvaćenih planom izvlaštenja nadležnom Uredu državne uprave Splitske županije. Taj je ured imenovao ovlaštene sudske vještake, geodetske, poljoprivredne i građevinske struke, koji su izradili nalaze i procjene zemljišta, nasada i građevinskih poboljšica, kao i identifikaciju posjeda. Nakon završetka sudskih postupaka, ako pojedinci dokažu svoje vlasništvo, ostvarit će i pravo na naknadu za izvlaštenje. HAC je prosvjednicima obećao da će svu dokumentaciju dati vlasnicima zemlje kako bi se mogla upotrijebiti na sudu u trenutku dokazivanja vlasništva.

 Pedesetak mještana Zagvozda okupilo se je na mirnom prosvjedu na svojim posjedima, trasi buduće autoceste, nezadovoljno jer im se, kako kažu, zemlja silom hoće oduzeti bez naknade.

Spor oko nekretnina nastao je u trenutku kada su vlasnici doznali da su se Hrvatske šume upisale kao vlasnici, tj. posjednici sporne zemlje, zbog čega su Zagvožđani ustali sa sudskim tužbama za dokazivanje vlasništva.

- Nekretnine su naše vlasništvo i nalaze se neometano u našem posjedu već više stoljeća, ali sudski postupci traju neshvatljivo dugo. Mještani nikako ne mogu biti manje jednakopravni ni u podređenom položaju glede zaštite i ostvarivanja svojih prava, osobito što katastarska općina Zagvozd nema izrađene zemljišne knjige koje su izgorjele davne 1943., što dodatno pogoršava stanje stvari - rekao je Ivan Kristić, jedan od prosvjednika.

Ono što je izazvalo zaprepaštenje i potaknulo mirni prosvjed jest angažiranje policije radi nasilnog i protupravnog ulaska građevinske mehanizacije na sporne nekretnine. Ono što dodatno otežava cijeli slučaj je činjenica da u velikom dijelu nekretnina nisu obavljeni poslovi geodeta - sudskih vještaka radi utvrđivanja stvarnog stanja i osiguranja dokaza za kasniji tijek sudskog postupka.

- Meni su dolazili iz policije i rekli da ne pravim nikakve gluposti, a ja ih pitam što bih ja to trebao ili mogao raditi?! Ja branim samo svoje, kao i svi ovdje okupljeni ljudi. Mi samo hoćemo da nam se pošteno plati naša pradjedovina, a ne da se s nama cjenkaju ili nas uopće ništa ne pitaju - rekao nam je Željko Čagalj, hrvatski branitelj.

- Za koju smo se mi državu borili, da nam danas na ovakav način hoće odnijeti ono što su generacije naših pradjedova obrađivale i znojem natopile, čulo se na prosvjednom skupu ogorčenih Zagvožđana.

- Meni su uzeli zemlju, a nisu me ni pitali - dodao je Jozo Sulić, Slavko Šuvar žali se kako su mu šumu popilali, dok Ljubomir Sulić ističe da ga je policija tražila samo zato što je na svojoj djedovini istaknuo ploču s natpisom “privatni posjed”. Zagvožđani su ogorčeni i revoltirani postupanjem Hrvatskih autocesta kao investitora, a poglavito djelatnicima Viadukta koji ulaze na posjed uz obrazloženje kako rokovi ne smiju čekati.

Uništavaju nam međe

- Bez izvršenih geodetski radova žele se uništiti međe i onemogućiti mjerenje. Građani Zagvozda pozdravljaju gradnju autoceste, ali je nedopustivo da im se nasilničkim metodama otuđuju njihove nekretnine bez sudskog postupka. Sprečava se i izvođenje radnji koje znače osiguranje dokaza i utvrđivanje stvarnog stanja, poručuju mještani Čagalja, Sulića, Šuvara, Brnasa, Katušića, Bartulovića, Kristića…

Sutra stižu bageri

Kako smo, pak, doznali, djelatnici Vijadukta koji izvode radove te predstavnici Hrvatskih šuma u srijedu bi trebali doći na sporne nekretnine i sa teškom mehanizacijom zarovati zagvoški kamen i zagvoške vrtače. Hoće li pristup na nekretnine pokušati osigurati i uz pomoć policijskih snaga jer su mještani ustrajni braniti svoje psojede,  pokušali smo doznati u Hrvatskim autocestama. Nažalost, za danas nismo mogli dobiti njihovu izjavu jer su nas zamolili za strpljenje do srijede.
 
 

U disco Saloon u Zagrebu 17.studenog odzvanjala je pjesma iz Zagvozda. Predvodio ju je Jole /Joško Čagalj/,a gosti Udruženja Zagvožđana u Zagrebu, bili su Zagvožđani iz Zagvozda, Splita i drugih mjesta, te poznati hrvatski glumci i zabavljači koji inače nastupaju na festivalu “Glumci u Zagvozdu” . Organizator ove zabave je Vedran Mlikota, te Udruženje Zagvožđana u Zagrebu. Slikom nas kroz ove događaje vodi Goran Lišnjić.  Zato kliknite na desnoj strani ALBUM i Večer u Zagrebu pa vidite što se događalo u “Saloonu”.